Iosefa Samita Laitiiti - o le faavae o le faa-Mamona

Na fanau Iosefa Samita le Itiiti ia Tesema 23, 1805 i Sharon, Vermont. Na mulimuli ane siitia atu le aiga o Smith i le eria o Manaseta, Niu Ioka. E pei ona tusia i talafaʻasolopito, na ola aʻe o ia i le valea, mativa ma talitonuga faanuupō. O lona talaaga o se tasi o le paie. Ono sefulu ono le tuaoi a le au Smith i Niu Ioka na molimau i faamatalaga molimau e faatatau i le amio a le aiga o Smith. I le autasi, o nei tuaoi na latou faʻamaoniaina o le Smith's uiga ma le amio a a latou paʻaga na leaga. Sa lauiloa Iosefa Samita o le sili ona leaga i latou uma. Mai lenei molimau tauto, oi latou na iloaina Iosefa Samita na taʻua e faapea o ia po o ana uo e mafai ona talitonuina i lalo o tautoga, ma e tele tala feteenai na faamatalaina e uiga i lana "Auro Tusi Paia." Na tusia e uiga ia Iosefa Samita, e i ai lona maoaʻe gafatia e ola e aunoa ma le galue, ma sa ia mafaufau e uiga i le atunuʻu o se "faataulaitu vai," fai mai e faʻasino le mea na lelei vai o vai i le mimiloina o se hazel sasa sa taofi i lona lima. Na ia faʻapena foi ona pei e mafai ona ia mauaina ni oa lilo ma ni manu feʻaveaʻi. I le amataga o le 1820, sa ia faalauiloa faalauaitele o loo ia te ia faaaliga ma faaaliga paia. Fai mai a ia, na faaali ane e le agelu e igoa ia Moronae ia te ia le mea o lo o nana ai ni papatusi auro. Ina ua maeʻa ona mauaina nei papatusi, sa ia faʻaaogaina se maa vaai i luga o lona pulou e "faʻaliliu" ai. Mai lenei faaliliuga na aumai ai le Tusi a Mamona, o tusitusiga autu a tusitusiga paia a le faa-Mamona. O loʻo iai tusitusiga ma manatu faʻaonapo nei sa le mafai ona iloa e le latou tusitala i le 420 TA O loʻo iai le tele o upusii mai le King James o le Tusi Paʻia, lea na lolomiina i le 1600's. Na molimauina e Smith ni tamaloloa se toatolu i lana tusitusiga na latou vaai i ana papatusi auro. O se tasi o nei tamaloa sa aʻoaʻiina i Katelani mo le ola ai i le mataga o le mulilua ma se auauna teine; tutuli ese mai le ekalesia i Misuri ona o le pepelo, pepelo, ma le le mama; ma iu ai lava ina maliu i Misuri o se onā. O le isi molimau na faʻateʻaina mai le lotu ina ua ia musu e usitaʻi i le "faʻaaliga faʻa-selesitila faʻaipoipoga a Iosefa Samita" lea na mafua ai ona manaʻomia le nofo faʻaipoipo. Na ia le ioe foi i le faaaogaina e Smith o le Danites, o se vaega o le saua henchmen, na taʻua foi o le "taui ma sui agelu." O aso nei e talitonu o le amataga moni o le Tusi a Mamona o se tusitusiga na tusia e Solomon Spaulding; o se talafatu faʻasolopito tala faasolopito. Na faʻaopopo e Smith ma Oliva Kaotui i le tusitusiga a Spaulding faʻamatalaga faʻavae e uiga i le lalolagi aoao, tetee i masonry, ma le papatisoga.

O le Penina Tau Tele, o le isi tusitusiga a Mamona, na faʻamaeʻaina ina ua uma ona faʻatau e Smith ni momi ma tusitaʻi falelauasiga mai se tagata faʻatau oloa na malaga atu i Katelani, Ohaio i le 1835. I lona valea, na taʻua ai e Smith o le falelauasiga pepa na aofia ai tusitusiga mai le Old Testament's Abraham ma Joseph. o Aikupito. Peitaʻi, i le faʻaiuga o le 1960, na faʻamaonia mai ai e le au Egyptologists, o papyrus na fai mai Smith na ia tusia e tusia ai le Penina Tau Tele, o le mea moni o se tagata lotu faapaupau; vaega o le Tusi Aikupito o Manava. O le Book of Breathings o se pusa maliu na tumu i faʻataulaitu faʻataʻitaʻi e faʻamautinoa ai le alu o le tagata oti i le olaga a sau. O le Penina Tau Tele e leai se faiā ma Aperaamo poʻo Iosefa o Aikupito. O le "Uluaʻi Mataupu Faavae o le Tala Lelei" na taliaina mai ia Alexander Campbell, o le na faavaeina le Ekalesia a Keriso o lotu. O le tele o amataga Mamona na o mai o ni tagata liliuese mai isi lotu Kerisiano.

Na faatuina e Iosefa Samita le Ekalesia Mamona i le 1830. O le uluai malumalu Mamona na faamaeaina i Katelani, Ohaio i le 1836. Na faatuina foi e Smith se “korama a aposetolo e toasefululua.” O le tupuolaola o le tamaoaiga o Smith, o le tele foi lena o le avea o ia ma pule faʻatonu. Na lauiloa o ia e ola i se sili atu taugata tele nai lo lana Au Paia. Sa lauiloa Smith i lona mulilua. I le 1831, na ia mauaina ai se “faaaliga” na faatonuina ai le Au Paia e nonofo i Misuri (le laueleele o “Siona”). Na taʻusalaina e tagata Mamona tagata o Nuu Ese (i latou e le talitonu i le faa-Mamona) o ni "fili o le Alii." Na sosola Smith ma Sidney Rigdon i Misuri i le 1838 e aloese mai le falepuipui ina ua le manuia le faletupe Mamona na faia e Smith i Katelani, Ohaio. O Smith ma Rigdon sa "valitaina ma fulufulu" mo le taufaavalea o tagata mai a latou tupe. I Far West, Missouri Smith ma Rigdon na folafolaina lo latou "tutoatasi" mai le malo o le Iunaite Setete. Na fofogaina e Rigdon lana "lauga masima," lapatai atu o le ai ai se taua o le faaumatiaina i le va o le Au Paia ma le malo o Nuuese, lea o le a mulimuli ai tagata Mamona i soo se tagata e o mai e faasaga ia i latou sei vagana ai le toto mulimuli o latou toto na masaa. Na maua e Smith le isi faʻaaliga i Initipene, Misuri i le 1831 lea na faʻatagaina ai tagata o le ekalesia o ni "sui i le feau a le Alii" e ave ni meatotino i soo se taimi latou te mananaʻo ai mai Nuuese, ma naʻo le totogi lava o le fanua pe a latou mananaʻo ai. Talafaʻasolopito faʻamaumau na mulimuli Mamona i lenei faʻaaliga ma masani na faʻaaliali ona latou aveina meatotino mai tagata le talitonu Nuuese. Na taʻua e le au Mamona na foai atu e le Atua ia i latou le laueleele atoa. Na latou fai mai o le toto o taua o le a mulimuli ane o le a tuliesea uma isi lotu mai le eria, ma oi latou na sao mai taua o le a "auauna" i le Au Paia. Na tupu se taua faalemalo i le va o le Au Paia ma tagata Misuri o Misuri. Missouri Justice of the Peace Na faamautinoa e Adam Black e ala i faamatalaga tauto e 154 faaauupegaina Mamona na siomia lona fale ma taufaamatau e fasioti ia te ia pe a fai na te le sainia se pepa malilie e tuuina atu ni tusi saisai faasaga i le Au Paia. O le iʻuga o le vevesi ma le fouvalega na faia e le au Mamona, na valaʻaulia ai e le Kovana o Boggs o Misuri le 400 o fitafita militia e faʻatumauina le nofo lelei. O le au Mamona sa i ai se igoa taʻuleleia o le faasausili ma le faʻamaualuga faʻaleagaga, fai mai oi latou o "Tupu ma Ositaulaga" a le Atua. O a latou amioga soli tulafono na mafua ai le latou tutuli ese mai Misuri i le 1839 e se faʻatonuga mai le kovana o Misuri.

Na naunau Iosefa Samita e fai se malo e taitaia e ositaulaga, pe i se isi faaupuga, o se pule faatamaitai. Na fasiotia tagata i itu uma o feeseeseaiga lautele i le va o tagata Mamona ma Misuri Nuuese. Mulimuli ane, na pueina Iosefa ma lona uso o Ailama Samita faatasi ai ma le fasefulu o isi Mamona ma tuu i le faamasinoga mo le taufaaleaga, fasioti tagata, gaoia, fausua o le tino, maualuluga, ma le solia o le filemu. E oo atu i le faaiuga o le 1838, e toasefululua afe Mamona na amata la latou faigamalaga i Ilinoi. Sa sosola Samita ma isi mai le falepuipui i le tautotogo na sosoo ai, ma agai atu i Quincy, Ilinoi.

E oo atu i le 1840, o Smith o le taitai o le faitau afe o Mamona oe na fausia se nuu po o se taulaga e taua o Navu, Ilinoi. O le fausiaina o le aai a Nauvoo na faia e Samita na faatuina ai se malo i totonu o se malo. Na faatuina ai se fono tulafono lea na mafai ai ona pasia sauniga e feteenai tulafono a le setete, faapea foi ma se vaegaau o loo puleaina e ana lava tulafono ma sauniga. I le 1841 na filifilia ai Iosefa Samita pulenuu o Navu. O Smith e le gata o le pulenuu, ae o le Lieutenant-General o le laupepa, ma o le faamasino muamua. Ianuari 19th o le 1841, na maua ai e Smith se faʻaaliga umi na toe faʻatulaga ai le ekalesia atoa, ma faʻapaʻia ai le tinoitupe a tagata mauoa i faʻamoemoe eseese. I lenei taimi sa masani ai mo tagata faomea ma fasioti tagata le lolofi atu i le faaMamona o se ufiufi mo a latou solitulafono. Na faaputuputu faavavevave le faitau afe o Mamona i le taulaga o Navu. Sa olaola le mativa i totonu o le Au Paia. O le alofa maua fua na lauiloa o le taatele i tagata Mamona. Na avea Smith ma Mason i Navu, lea na mafua ai le fausiaina o lana sauniga lilo i le malumalu. O povi o nuu ese na se ese agai i Navu na iloa e le toe foi mai. O tagata o Nuu Ese na molia i faamasinoga i Navu, na o latou tau ma taufaifaiga na tauia ai. O “tiakono femusuaʻi” (kulupu o tama talavou talavou ma naifi) sa lauiloa i Navu mo le taufaafefe ma le taufaʻamataʻu i soo se tasi e tautala faʻasaga ia Iosefa Samita. O le au Danites a Smith, poʻo ni “agelu e taui ma sui” o le a fefefe ma faalumaina tagata o Nuu Ese i ni tautoga uiga ese ma upu leaga, faapea foi ma le taufaamataʻu ia i latou i le oti. Ia Me o le 1842, na fanaina ai ma lavea le ulu o Kovana Boggs o Misuri. O se Mamona, Orrin Porter Rockwell na molia mo lenei solitulafono, faatasi ai ma Joseph Smith o se fesoasoani.

I le 1844 na faasilasila ai e Iosefa Samita o ia lava o se sui faatu mo le US Presitene. Na faauu foi e Samita ia lava o se "perenise faaletino," faapea foi ma le taitai faaleagaga o tagata Mamona. O ona soo na lagolagoina lona nofoalii na faauuina o ia "tupu ma ositaulaga." Na manaomia foi e Samita le Au Paia e faia se tautoga o le faamaoni ia te ia. Fai mai o ia na tupuga mai ia Iosefa o le Feagaiga Tuai. Na folafola mai e Mamona i le taimi lea, o le malo o le Iunaite Setete ua matuai leaga lava, o le a pasi, ma ua tatau ona suia e le malo o le Atua na le faia e se isi lava mea ia Iosefa Samita.

Na aveeseina e Iosefa Samita ava mai isi taitai Mamona. Sa ia faatuina o ia lava e na o le pau i le Mamona e mafai ona tuuina atu laisene faaipoipo, ma faatau atu le fale ma le ava malosi. O se pepa ua taua Le Faʻatonu na amataina ina ia mafai ai ona faʻaalia le faʻateleina o le faʻaaogaina faʻasolitulafono o Smith. O le muamua lomiga aofia ai le molimau a le sefulu ma le ono fafine na faʻaseseina e Smith ma isi taʻitaʻi Mamona i lalo o le faʻatagaga o le "faʻatagaina" faʻatagaina (faʻatagaina mo le faitaʻaga, mulilua, ma autaunonofo). Na faʻaputuputu e Smith lana Fono masani ma faia se faʻamasinoga pepelo Le Faʻatonu o se "faatupu vevesi i nofoaga faitele." Na faatonu e Smith le City Marshall ma le Nauvoo Legion e faaleaga le nusipepa. Na faaleagaina le nusipepa ma o le au Nuuese ma le au liliuese na tutuli ese mai Navu i lalo o le taufaamatau o le oti. O Smith o le lutena-aoao o le Nauvoo Legion na iu lava ina folafolaina le martial law i Navu ma faatonuina le Legion e ave auupega. O gaioiga a Joseph Smith i le faʻaleagaina o le nusipepa Expositor, faʻapea foi ma isi solitulafono na ia faia na iʻu lava ina faʻafalepuipuiina ai o ia i Carthage, Ilinoi. Na maliu o ia i le Falepuipui i Carthage i le taua ma se fitafita lotoa.

Sa lauiloa Samita mo le tele o lona tupe. Na ia mitamita e tele mea e sili atu lona mitamita nai lo se isi lava tagata. Na ia fai mai na o ia lava le tagata e mafai ona tausia se ekalesia atoa talu mai le taimi o Atamu. Sa ia fai mai e mafai e Paulo, Ioane, Peteru, po o Iesu ona faia, ae sa mafai. Na taumafai le Ekalesia Mamona mo le tele o tausaga e nana le mea moni e uiga i lo latou fausiaina o Iosefa Samita, le Itiiti. Ae peitai, i aso nei o loo maua le faamatalaga o talafaasolopito e uiga i le tagata moni o ia. Ae paga lea, o loo faaauau pea ona tuuina mai e le Ekalesia Mamona tala faasalalau e uiga ia te ia ina ia mafai ai ona aumaia tagata i lalo oa latou faatosinaga faasese.

mau:

Beadle, JH Polygamy poʻo, The Mysteries and Crimes of Mormonism. Washington DC: The Library of Congress, 1904.

Matini, Walter. Le Malo o Tagata Faigaluega. Minneapolis: Bethany House, 2003.

Tanner, Jerald, ma Sandra. Mamona - Ata po o le Moni? Salt Lake City: Iuta Lighthouse Ministry, 2008.