Atheism, humanism, ma sekularism - lautele auala i le tapuaʻi a le tagata lava ia

Atheism, humanism, ma sekularism - lautele auala i le tapuaʻi a le tagata lava ia

Na taʻu atu e Iesu i lona soʻo - “'O aʻu le ala, upu moni ma le ola. E leai se tasi e sau i le Tama pe a le ui mai ia te aʻu. '” (John 14: 6) I le Evagelia a Ioane, o le upu "ola" e silia i le fasefulu taimi e maua ai. Na muamua fai mai Ioane e uiga ia Iesu - “Sa iā te ia le ola, ma o le ola o le malamalama lea o tagata.” (John 1: 4) Na muamua faʻasino e Iesu le "ola" ina ua Ia talanoa ia Nikotemo - “'Faapei foi ona siitia e Mose le gata i le vao, e faapea foi ona tatau ona siitia i luga le Atalii o le Tagata, ina ia le fano se tasi e talitonu ia te Ia, a ia maua le ola faavavau.'” (Ioane 3: 14-15) Na molimau Ioane le Papatiso i tagata Iutaia - “'O le e talitonu i le Alo, ua ia te ia le ola e faavavau; ma o ia o lē e le talitonu i le Alo o le a le vaai i le ola, ae o le toasa o le Atua tumau ia te ia. '" (John 3: 36)

I tagata lotu Iutaia feita na mananao e fasioti ia te Ia, na fetalai ai Iesu - "'E moni, e moni, ou te fai atu ia te oe, o le faʻalogo i laʻu upu ma talitonu ia te ia na auina mai aʻu, e ia te ia le ola faavavau, ma e le faamasinoina o ia, a ua alu atu nai le oti i le ola." (John 5: 24) Faʻatonuina e Iesu le faʻasalaga, “'E te suʻesuʻe i Tusi, aua e te manatu o loʻo ia te oe le ola faavavau; o tusi foi ia o molimau ia te au. Ae e te le manao e sau ia te aʻu ina ia e maua le ola. '" (Ioane 5: 39-40)

Mai le National Geographic tusitusiga na tusia i le 2016, i latou e le o ni lotu o loʻo faʻaalu i le lotu, poʻo le "leai se tasi" o le vaega lona lua sili lea o tapuaiga i Amerika i Matu, faʻapea foi ma le tele o Europa. Faapea, a ia le tasi vaefa o le faitau aofaʻi o Amerika. Farani, Niu Sila, Peretania, Ausetalia, ma Netherlands ua amata ona tele naua. Peitai, o le faafeagai e moni i atunuu Soviet muamua, Saina ma Aferika; lea ua tupu ai se fesoʻotaiga i se lotu ua sili atu.

O loʻo lisiina i Wikipedia le tele o faʻalapotopotoga e le talitonu i le Atua i Amerika, nai lo seisi lava atunuʻu ile lalolagi. Aisea o le a avea ai lenei mataupu? Mata o tausaga o le tamaoaiga maua le toatele o tatou talitonuina sili atu ia i tatou lava nai lo le Atua? E faafitia e le Atua le iai o le Atua. I le teenaina o le i ai o le Atua, latou te faʻateleina ma faʻamaonia lo latou lava ola. Ua avea i latou ma o latou atua.

I le teʻena o le Atua ma Lana pule silisili ese, latou te faʻasiliina ma faaeaina lo latou lava pule. Tele atheists o tagata agaalofa. Humanism o se filosofia e faʻamamafa le taua ma le faitalia a tagata ma o latou mafuaʻaga. O tagata lautele e masani lava o ni tagata e faʻamatalaina a latou lalolagi vaʻai i saienisi, e faʻafitia ai soʻo se mafuaʻaga sili.

I le teʻena o le i ai ma le pule a se Atua faalelagi, ua avea i latou ma tagata e faia faʻaiʻuga o latou lava olaga ma i latou na fausia a latou lava tulafono o amioga mama. O le mea ua aloaʻia, ua avea i latou ma tagata lotu.

E le o le atheism, humanism, poo le faalelalolagi e saunia ai se fofo mo mea o loo tupu ia i tatou uma - oti. E le mafai ona latou faʻalogologo ia i latou lava mai le maalofia. Faʻateleina, maliu, ma faʻamaʻi e masani ai tagata uma. O se vaʻaiga faʻa-Kerisiano a le lalolagi o loʻo ofoina ai se tulaga ese. Na faatoilaloina e le Atua le oti. Na molimauina e Iesu le toatele o tagata ina ua toetu mai o Ia mai le oti.

Na avatu e le Atua ia Paulo se feau malosi mo le au amio mama a Roma i ona vaitaimi. E ala mai ia te ia na tautino mai ai le Atua - “Aua o le toʻasa o le Atua ua faʻaalia mai le lagi e faʻatatau i amioletonu uma ma amioletonu o tagata, o e taofiofi le upu moni i le amioletonu, aua o mea ua iloa e le Atua ua faʻaalia ia i latou, aua ua faʻaalia e le Atua ia i latou. Aua talu mai le foafoaga o le lalolagi o Ona uiga le vaaia, ua manino le vaaia, o lo o malamalama i ai i mea na faia, o lona mana e faavavau ma le Aiga Atua, ina ia leai se alofaga, aua, e ui ina latou iloa le Atua, latou te le vivii ia te Ia e pei Le Atua, pe faʻafetaia, ae ua le aoga i o latou manatu, ma ua faapogisaina o latou loto valea. ” (Roma 1: 18-21)

mau:

http://news.nationalgeographic.com/2016/04/160422-atheism-agnostic-secular-nones-rising-religion/