Umnqophiso omtsha osikelelekileyo

Umnqophiso omtsha osikelelekileyo

Umbhali wamaHebhere ngaphambili wayecacisile ukuba uYesu unguMlamli womnqophiso omtsha (iTestamente eNtsha), ngokufa kwakhe, ukuhlawulela izigqitho phantsi komnqophiso wokuqala kwaye aqhubeke nokucacisa-- “Kuba apho kukho umnqophiso, kufuneka ukuba kube nokufa komnqophiso lowo. Kuba umnqophiso uqiniseka bakuba befile abantu, kuba awunamandla konke konke. Ke ngoko nowokuqala umnqophiso awuzinzanga ngaphandle kwegazi. Kuba xa uMoses wawuthethayo umthetho kubo bonke abantu ngokomthetho, wathabatha igazi lamathole neleebhokhwe, kunye namanzi, noboya obubomvu, nehisope, wafefa incwadi ngokwayo kwanabantu bonke, esithi, igazi lomnqophiso uThixo akuyalele wona. Umnquba ngokunjalo nazo zonke iimpahla zombuso, wazifefa ngokunjalo ngegazi. Ngokomthetho phantse zonke izinto zihlanjululwa ngegazi, kwaye kungaphalalanga gazi, akubikho kuxolelwa. (Hebhere 9: 16-22)

ITestamente eNtsha okanye umnqophiso omtsha uqondwa ngcono ngokuqonda ukuba wawuyintoni umnqophiso omdala okanye iTestamente eNdala. Emva kokuba abantwana bakaSirayeli benziwe amakhoboka eYiphutha, uThixo walungiselela umhlanguli (uMoses), umbingelelo (imvana yePasika), kunye namandla angummangaliso okukhupha amaSirayeli eYiphutha. UScofield ubhala Ngenxa yezikreqo zabo (Gal. 3: 19) ngoku amaSirayeli abekwa phantsi kwengqeqesho yomthetho. Umthetho uyafundisa: (1) ubungcwele bukaThixo oboyikekayo (Eks. 19: 10-25); (2) isono esigqithisileyo (Roma 7: 13; 1 Tim. 1: 8-10); (3) imfuneko yokuthobela (Yer. 7: 23-24); (4) ukusilela komntu kwindalo iphela (Roma 3: 19-20); kunye (5) nokumangalisa kobabalo lukaThixo ekuboneleleni ngendlela yokusondela kuYe ngedini legazi eliqhelekileyo, ejonge phambili kuMsindisi owayeya kuba yiMvana kaThixo ukuba asuse isono sehlabathi (Yohane 1: 29), ' benikelwa ubungqina nguMthetho nabaProfeti '(Roma 3:21). ”

Umthetho awuzange uguqule izibonelelo okanye ususe isithembiso sikaThixo njengoko sinikezelwe kumnqophiso ka-Abraham. Ayizange inikezwe njengendlela yobomi (oko kukuthi, indlela yokugwetyelwa), kodwa njengomthetho wokuphila kubantu abasele besemnqophisweni ka-Abraham kwaye bagqunywe ngedini legazi. Enye yeenjongo zayo yayikukucacisa indlela ubunyulu nobungcwele obumele 'bubuphawule' ngayo ubomi babantu abanomthetho wesizwe kwangaxeshanye ungumthetho kaThixo. Umsebenzi womthetho yayikukuthintelwa koluleko nokulungisa ukubamba uSirayeli ajonge ukulunga kwakhe ade uKristu afike. U-Israyeli wayichaza gwenxa injongo yomthetho, wafuna ubulungisa ngemisebenzi elungileyo nangemisitho, wagqibela ngokwala uMesiya wabo. (IScofield 113)

UScofield ubhala kwakhona - “Imiyalelo 'yayiyinkonzo yesigwebo' kunye 'nokufa'; imimiselo yanika, kumbingeleli omkhulu, ummeli wabantu kunye neNkosi; nasemadini, isigqubuthelo sezono zabo ngolindelo lomnqamlezo. Umkristu akakho phantsi koMnqophiso kaMoses onemisebenzi, umthetho, kodwa uphantsi komnqophiso omtsha ongenasimo senceba. ” (IScofield 114)

AmaRoma asifundisa ngokumangalisayo usindiso ngentlawulelo ngegazi likaKristu - Ngoku ke kubonakaliswe ubulungisa bukaThixo, kungekho mthetho, bungqinelwa nguwo umthetho, nangabaprofeti, nangobulungisa bukaThixo, ngalo ukholo kuYesu Kristu, kubo bonke abakholwayo. Kuba akukho mehluko; kuba bonile bonke, basilela eluzukweni lukaThixo, begwetyelwe ngesisa lubabalo lwakhe ngako ukukhululwa okukuKristu Yesu, awathi uThixo wammisa, ukuba abe sisicamagushelo ngegazi lakhe, ngako ukukholwa, ukuze bubonakalaliswe ubulungisa bakhe, Ukunyamezelwa kwakhe izono zethu, ngenxa yokunyaniseka, ngenxa yezenzo zakhe ezibonisa ukuba unokholo kuye. (AmaRoma 3: 21-26Le yigospile. Ziindaba ezimnandi zokuhlangulwa ngokholo lodwa ngobabalo kuphela kuKristu yedwa. UThixo akasiniki oko kufanelekile kuthi sonke - ukufa ngonaphakade, kodwa usinika ubomi obungunaphakade ngobabalo lwaKhe. Ukuhlangulwa kuza kuphela emnqamlezweni, akukho nto singayongeza kuyo.

UKUQHUBEKA:

Scofield, CI iBhayibhile yeScofield Study. ENew York: I-Oxford University Press, ngo-2002.